U Hrvatskoj gospodarskoj komori radi oko 600 zaposlenika, kojih dvori prava svita osoblja zaposlenog na poslovima kuhara, konobara, čistačica, portira...

Kako piše tjednik Globus, najveća služba u HGK zove se služba za opće poslove, u kojoj se nalazi 50 radnika. Zapošljava šest vozača, devet konobara, tri kuhara, četiri recepcionara, dvije čistačice i jednog portira. Tu su zaposleni i jedan kopirač i pomoćni kopirač, te jedan telefonist.

Kako je novinarki tjednika ispričao jedan zaposlenik Komore, veliki broj ugostiteljskog osoblja potreban je jer se u zgradi nalaze čak četiri kantine, dok se peta nalazi u podružnici u Draškovićevoj ulici.

Što se tiče samog predsjednika HGK Nadana Vidoševića, njemu u radu pomaže 14 savjetnika, ali i šest potpredsjednika. Njegov ured zatim ima pročelnicu, šefa kabineta te šeficu protokola, tri tajnice i dva vozača.

Nadalje, HGK ima vlastitu službu za izdavačku djelatnost u kojoj je zaposleno šestero djelatnika, a ima i sedam predstavništava u Bruxellesu, BiH, Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji, Ruskoj Federaciji i Afganistanu.

Sva ova raskoš smeta poduzetnicima koji financiraju rad Komore, a zamjeraju joj masivnost i zastarjelost, prevelik broj zaposlenika te premalu aktivnost za ekonomski oporavak države, piše Globus.

Procjena je da HGK na godišnjoj razini od članarina (najmanja iznosi 55 kuna) ubire 232,6 milijuna kuna, dok na plaće izdvaja 100 milijuna kuna.

Budući da ne poznaju drugi način financiranja, osim preko članarina, HGK i u doba recesije posluje bolje nego mnoge profitne organizacije.

Iako tvrde da provode rigoroznu politiku štednje u svakom segmentu poslovanja, logično se zapitati: a kako im je tek bilo kada nisu štedjeli?