Nakon što je ravnatelj Prirodoslovnog muzeja Marin Kirinčić u plićaku na Pećinama kod Rijeke vidio velikog bucnja, grdosiju od 100 kg, spomenutoj ribi je zatrebala pomoć.

Riba je uplivala u Rječinu, pa se ispred Konta dvijala prava akcija spašavanja.

Ronilac Davor Krajcar je došao na poziv ravnatelja Kirinčića, a nakon nekog vremena uspjeli su ribu vratiti prema otvorenom moru. Akcija spašavanja odvijala se u utorak u poslijepodnevnim satima.

Latinski naziv za veliki bucanj je Mola Mola.

Foto: Richard Herrmann (fotografirano na otvornom moru ispred San Diega)

Veliki bucanj je najveća riba koštunjača, naraste i do 3,2 m duljine i do 2300 kg težine. Razmak između peraja mu može biti i do 4,2 m. Kljun mu je oštar, sličan kljunu papige, uvučen u tijelo i bez zuba.

Živi na otvorenom moru, najčešće u oceanima, neovisno o dnu, plivajući na dubinama do 480 m. Iako mnogi smatraju da je većinu vremena pri površini gdje pluta, u stvarnosti, većinu svog vremena provodi u dubinama većim od 200 m.

Stalno prebivalište velikog bucnja je istočni Tihi ocean od Kanade pa sve do Perua i Čilea, istočni Atlantski ocean od Newfounlanda do Argentine, zapadni Atlantski ocean od Skandinavije do južne Afrike]], ponekad zaluta u Baltik i Mediteran.

U ljudskoj prehrani veliki bucanj nema ulogu u većini svijeta, s iznimkom područja Dalekog istoka. Najveća tržišta su Tajvan i Japan, gdje se meso belikog bucnja smatra delikatesom, i upotrebljavaju sve dijelove ove ribe.