Preko HZZ-a u Njemačkoj se u 2009. zaposlilo 4686 građana Hrvatske, što je 2,6 posto manje nego 2008. Budući da je zapošljavanje u Njemačkoj najčešće sezonskog karaktera, najviše je radnika prošle godine i zaposleno u poljoprivredi - njih 3065 ili oko 70 posto, dok je u ugostiteljstvu i zabavnim djelatnostima zaposleno 1360 sezonskih radnika ili njih 30 posto, piše Slobodna Dalmacija.

Najviše sezonskih radnika lani je bilo iz Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije, a oko 60 posto sezonaca bile su žene.

Sezonci u Njemačkoj najviše beru šparoge, na ljeto jagode i jabuke, a na jesen se bave ratarstvom, vinogradarstvom, preradom voća i povrća. Svatko u jednoj kalendarskoj godini može raditi najduže šest mjeseci, objašnjavaju sa Zavoda.

Oni koji se zaposle u hotelijerstvu, ugostiteljstvu i zabavnim djelatnostima mogu raditi do devet mjeseci.

Što se gostujućih radnika tiče, od 133 osobe, njih 73 zaposlilo se lani u ugostiteljstvu, na poslovima kuhara i drugih stručnih radnika u hotelima, a 31 osoba kao medicinske sestre ili tehničari.

Gostujući radnik mora imati od 18 do 40 godina i završenu srednju školu, poznavati njemački jezik, a zaposliti se može najviše 18 mjeseci jednom u radnom vijeku.

Medicinske sestre ili tehničari bez stručnog ispita ili bez iskustva zapošljavaju se prema Sporazumu o gostujućim radnicima, dok se oni s položenim stručnim ispitom (mogu biti stariji od 40 godina) mogu zaposliti na duže ili neodređeno vrijeme uz obvezu polaganja njemačkog stručnog ispita i ispita poznavanja njemačkog jezika godinu dana nakon potpisivanja ugovora.

Nakon osamostaljivanja jedino je Njemačka s Hrvatskom produžila suradnju u zapošljavanju putem HZZ-a. Za vrijeme Jugoslavije takva je suradnja postojala s Austrijom, Švicarskom i Francuskom.