Nakon što su članovi Talijanske biskupske konferencije (CEI) javno objavili da su u posljednjih deset godina pokrenuli oko stotinjak kanonskih procesa protiv katoličkih svećenika koji su optuženi za seksualno zlostavljanje dječaka i djevojčica diljem Apeninskog poluotoka, talijanski su mediji sastavili svojevsrstan „top pet" svećenika pedofila koji su živjeli i radili u talijanskim crkvama donedavno, donosi slobodnadalmacija.hr.

List La Stampa objavio je „popis onih svećenika koji su u posljednje vrijeme punili stranice crne kronike i koji se nalaze na crnoj knjižici što se čuva u Vatikanu".

Riječ je o don Ruggeriju Contiju, bivšem župniku u župi Rođenja Presvete Marije u Rimu, koji je uhićen 2008. godine i optužen da je seksualno zlostavljao sedmoricu dječaka u razdoblju od 2002. do 2006.

Slijedi don Lelio Cantini, koji je dužnost župnika obavljao u Firenci, a 2004. godine optužen je za silovanja djevojčica (u dobi od 10 do 17 godina) tijekom gotovo 30 godina (1975.-2004.).

Slučaj je potresao Italiju jer su se, prema svjedočenjima vjernika, Nadbiskupska kurija u Firenci i Vatikan godinama oglušivali na njihove apele da se nešto pokrene kako bi se zaustavila zlostavljanja.

Don Cantini poznat je i po tome što je djevojčicama govorio da su „odabrane od Boga" i da je „prvi seksualni odnos sa svećenikom poput mosta koji ih spaja s nebom i Svetim Duhom", prenosi La Stampa.

Na listi je i don Domenico Pezzini iz župe u Lodiju, pokraj Milana, uhićen prije nekoliko dana pod optužbom da je seksualno godinama zlostavljao dječaka strane nacionalnosti.

Don Pezzini je poznat u Italiji jer se već godinama bori za prava homoseksualaca vjernika, o čemu je napisao i knjige.

Na listi je i don Marco Readelli koji se u ovom trenutku nalazi na sudu, a javni tužitelj traži barem pet godina zatvora za seksualno zlostavljanje djevojčice od 5 godina.

„Peto mjesto" zauzima nekolicina svećenika poznata po brutalnom zlostavljanju djece (sodomiziranje, prisila na oralni seks i masturbaciju) u katoličkom institutu za gluhe u Veroni od 1950. do 1980. godine.

izvor:slobodnadalmacija.hr

foto:korzo.net(arhiva)