Nakon 20 godina na aerodrom u Malom Lošinju je sletio prvi putnički zrakoplov s kojim je stiglo 40-ak turista iz Austrije. Do kraja devetog mjeseca taj avion će redovito dovoziti turiste iz Innsbrucka na Lošinj.

Lošinjski arodrom je jedan od najprometnijih u Hrvatskoj, odnosno nalazi se na drugom mjestu po apsolutnom broju slijetanja, samo je Zagreb ispred njega.

Iako se radi o sportskom aerodromu na koji slijeću većinom mali sportski avioni, na 900 metara asfaltirane piste mogu sletjeti i manji putnički zrakoplovi (do 40 mjesta).

Kada bi se pista produljila na 1500 metara, aerodrom bi mogao prihvatiti i veće avione (do 77 putnika).

Ova zračna luka je osposobljena za međunarodni promet jer ima carinsku i policijsku ispostavu. Sljedeće godine se očekuju uspostave linija sa još nekim gradovima u Austriji i Njemačkoj.

U.V.

Morski pas dužine 4 i pol metra našao se oči u oči sa roniocima Marinkom Markićem i Guntherom Rathom i to 2 puta.

U moru između Krka i Cresa, kraj otoka Plavnika su ga sreli u nedjelju kada su mu se približili na pola metra i provel s njim 7-8 minuta.

Drugi susret se odigrao u srijedu kraj rta Golubinjec, ali sa puno manje straha jer su ovaj put znali da riječ o "glavonji", vrsti koja jeoš nema zabilježen napad na čovjeka.

K./foto: Marinko Markić

{xtypo_info}Glavonja (lat. Hexanchus griseus) vrsta je morskog psa, kojeg kod nas nazivaju i pas glavonja šestoškrgaš, pas volonja sivac, sivi morski pas, pas volonja šestoškrgaš.

Ova vrsta je jedna od većih vrsta, naime, najveći uhvaćeni primjerak imao je 482 cm.

Glavonja je predator, hrani se isključivo onim što ulovi, a to su druge vrste morskih pasa, raže, druge vrste riba, lignje, rakovi, kozice, pa čak i morski sisavci poput tuljana.

Glavonja se ne lovi radi ishrane.

Ova vrsta ribe je otrovna i s njom treba biti vrlo pažljiv. Naime jetra glavonje je jako otrovna, a meso mnogo manje.

Prilikom konzumacije jetre glavonje mogu se javiti ozbiljni problemi kao što su crijevne smetnje, glavobolja, parestezije oko ustiju, a kasnije mišićna slabost, grčevi i problemi disanja.

Kod najozbiljnijih trovanja može nastupiti i smrt.{/xtypo_info}

Na prošlim parlamentarnim izborima se dogodilo ono što su svi pretpostavljali, osim HSP-a.

Dogodio im se kolosalni potop gdje su pali od de facto treće političke snage u Hrvatskoj na razinu kakve se ne bi posramio niti HČSP i  slični politički autsajderi.

U sabor je na jedvite jade ušao samo Anto Đapić, u tom trenutku najslabija karika HSP-a a danas politički mrtvac kojemu je jedina perspektiva u politici da za sobom u političku smrt povuče cijelu stranku koja je ionako na aparatima.

HSS čvrsto gazi stopama HSP-a. Stranke koje su se busale u prsa time što su, k'o fol, nastavljači velike političke tradicije Ante Starčevića i braće Radić su se pokazale kao stranke-prirepci zarobljene u kratkovidnosti svojih nimalo mudrih šefova.

HSS-ove packe Marijani Petir koja se sad nalazi na rubi izbacivanja iz stranke, pokazuju svu bijedu i političku impotenciju Josipa Friščića i malog Pankretića.

Podsjetimo, Petir je suspendirana zbog izjave da se Hrvatska seljačka stranka nije trebala odreći ministarstva poljoprivrede. Odricanje od tog ministarstva je na neki način i odricanje od seljaka koji su primarno glasačko tijelo HSS-a.

Iako Petir nije popularna među urbanim glasačima jer je često branila desne stavove i držala leđa Crkvi ipak je čvrsto stala uz seljake koji su na kraju krajeva njena izborna baza. Neki tvrde da je to napravila zato jer pretendira na mjesta šefa stranke, što ne čudi jer slovi kao pretjerano ambiciozna političarka.

Koji god razlog bio, njezina izjava nije bila tako teška da bi joj bio pokazan žuti karton. Ipak s manje igrača na terenu možda će biti lakše Friščiću zabiti "pobjednički" autogol. A kao što je slučaj HSP pokazao, ZNA SE tko je na kraju utakmice pobjednik.

I. Lucić / foto: hss.hr

Prema neslužbenim, ali do sada provjereno točnim informacijama, Ina od ponoći ponovno poskupljuje gorivom sve osim dizela.
Tako će se Eurosuper 95 u ponedjeljak od ponoći pa u iduća dva tjedna na Ininim benzinskim postajama prodavati po cijeni od 6,89 kuna po litri, što je 1,9 posto više od dosadašnjih 6,76 kuna po litri.
Za 1,8 posto poskupit će Super 95 i nova mu je cijena 6,74 kune po litri (do sada 6,62 kune), dok će Super plus 98 poskupiti za 1,9 posto, na 6,93 kune (do sada 6,80 kuna).
V.D.