Gornji naslov ovih dana može se pročitati u mnogim hrvatskim medijima, piše u analizi prvih poteza Vlade Zorana Milanovića Radija Slobodna Evropa. Naslov, piše autorica Ines Šaškor izražava očekivanja i preporuke međunarodnih kreditora Hrvatskoj: režite javnu potrošnju i socijalna davanja, otpuštajte višak zaposlenih u javnom sektoru, fleksibilizirajte radno zakonodavstvo, tj. olakšajte otpuštanja, zamrznite plaće i penzije, prodajte i privatizirajte preostalu državnu imovinu. I kada sve to učinite - vidjet ćemo, piše ona, podsjećajući da je sadašnji kreditni rejting zemlje na donjoj granici. Sljedeći korak je tzv. smeće.

Politički, ekonomski, pa i socijalni model Vlade bazira se na dosadašnjem, neoliberalnom, koji se u Hrvatskoj provodi, s manjim ili većim odstupanjima od 2000. godine. Novoizabrana vlada lijevog centra ne pokazuje znakove propitivanja modela, već njegovog popravljanja

U prvim projekcijama proračuna iščitava se intencija Vlade da udovolji dijelu tih očekivanja - režu se subvencije poljoprivredi, smanjuju se proračunska davanja zdravstvu, obrazovanju, znanosti, regionalnom razvoju, zaštiti okoliša, pravosuđu, policiji, obrani. Uštede i racionalizacije najavljuju se u državnoj upravi i javnim poduzećima. Porez na dodanu vrijednost - PDV - već je povećan. Iznosi 25 posto i među najvišima je u Evropi. To je bila prva ekonomska mjera Milanovićeve Vlade. Koliko god se Vlada trudila obrazložiti da će unutarnjom poreznom preraspodjelom nastojati izbjeći opće povećanje cijena i udar na građane, on će biti neizbježan, piše dalje Slobodna Evropa.Autorica navodi kako Vlada ima kredit za donošenje teških odluka. Javnost je spremna na rezove, sindikati i poslodavci joj daju opreznu podršku, a oporbeni HDZ je zabavljen ogorčenom borbom za vlast. Sve joj je otvoreno za hrabro djelovanje i iskorak prema krupnijim promjenama. Stvarne promjene su, više nego budžet koji je dobrim dijelom zacementiran zatečenim stanjem, ono što javnost očekuje.

Ali - kakve promjene, pita se autorica komentara Radija Slobodne Evrope.

Neoliberalni model

"Politički, ekonomski, pa i socijalni model ove Vlade bazira se na dosadašnjem, neoliberalnom, koji se u Hrvatskoj provodi, s manjim ili većim odstupanjima, od 2000-te godine. Posvemašnja sistemska korupcija otpuhala je HDZ sa trona i prikrila dubinsko nezadovoljstvo građana samim modelom. Sadašnja vladajuća koalicija dobila je izbore na očekivanju da će biti poštenija vlast.

Podsjeća da se u zadnje vrijeme u svijetu brojne grupe otvaraju polemiku o drugačijem svijetu i otvaraju brojne rasprave o opstojnosti neoliberalnog modelu, te da se čak i u Davosu, na nedavnom skupu najmoćnijih ljudi svijeta, o tome govorilo.

Ništa od propitivanja neoliberalnog modela

"Odgovor svjetskih lidera, ili onih koji njima upravljaju, je popravljanje postojećeg. Sanacijom bankarskih napuhanih balona novcem poreznih obveznika, ili tzv. fiskalnom konsolidacijom, što je najnoviji recept EU. Nesigurnost se nastavlja.

U takvoj situaciji, Hrvatska se približila sjedenju za istim stolom s onima koji donose odluke. I to je gotovo sve.

Novoizabrana vlada lijevog centra ne pokazuje znakove propitivanja modela, već njegovog popravljanja.

Što tu doista namjerava učiniti? Ne zna se. Ona tek treba javnosti predočiti stvarne razvojne planove, kako strateške, tako i konkretne mjere i akcije", navodi se u tekstu Radija Slobodne Evrope.Za sada, komentira Slobodna Evropa, u Hrvatskoj svjedočimo marketinškim poluproizvodima, parcijalnim planovima pojedinih ministara od kojih neki idućeg dana budu opovrgnuti. S obzirom da su imali bar šest mjeseci da se pripreme, jer su znali da će doći na vlast, početničke slabosti uhodavanja mogle su se izbjeći.

Rezovi, otpuštanja i smanjivanje socijalnih prava imaju smisla samo ako u razumnom roku rezultiraju poboljšanjem života za većinu građana. Građani očekuju mjere koje će otvarati a ne zatvarati radna mjesta, olakšati a ne otežati uvjete poslovanja, poboljšati a ne smanjivati kvalitetu obrazovanja, liječenja, stanovanja, sudovanja.

Vremena je malo

Je li sveopće rezanje potrošnje univerzalni lijek? O tome dvoje i najugledniji ekonomisti svijeta. Čime pokrenuti razvoj? Treba li doista državu razvlastiti u brizi za glavne resurse? Je li tržišna samoregulacija tek fikcija? Malo vremena...

Bez odgovora na ta pitanja teško će se voditi konzistentna i racionalna ekonomska politika. Kredit koji je vlada dobila na neviđeno kratkog je trajanja.

A kamate rastu. Ako je to neka utjeha, hrvatska vlast nije neka iznimka među sličnim europskim vladama. Tko preživi, pričat će, zaključuje autorica teksta Ines Šaškor.