Novi Zakon o HRT-u koji uskoro ulazi u saborsku proceduru i ubrzana digitalizacija mogli bi komercijalne televizije i tiskane medije dovesti do najveće krize kojom će se ugroziti, unatoč svim pozitivnim smjernicama EU, željeni održiv pluralizam medija, upozoravaju poznavatelji hrvatske medijske scene, a piše vecernji.hr.

Najveće su pritužbe na prostor za medijsko oglašavanje po kojemu je HRT rekorder u odnosu prema europskim državama, kao i na visinu pristojbe kojom nacionalna televizija također prednjači u europskoj konkurenciji.

Dok je zapadnoeuropski prosjek u oglašivačkom udjelu televizija od 30 do 40 %, u Hrvatskoj se penje čak na 70 posto, što nas približava Ukrajini i Kini.

Najveći dio oglašivačkoga kolača odnosi se na HRT (30 posto cijeloga medijskog tržišta).

HRT je rekorder i po visini pristojbe koja je sa 1,5% BDP-a po glavi stanovnika od dva do četiri puta viša nego u drugim zemljama.

Veličina javnog nakladnika vodi k nepravednu tržišnom natjecanju - proračun (s pristojbom i oglašavanjem) je 4-5 puta veći nego kod komercijalnih konkurenata, upozoravaju iz Udruge komercijalnih televizija u osnivanju.

Zbog svega toga HRT je u prilici ponuditi netržišne cijene oglašavanja - oglasni inventar prodaje se u bescjenje.

- Javna televizija uništava cijene oglašavanja. HTV je u 2009. od bruto vrijednosti od 1,367 milijardi kuna uspio zadržati samo 200 milijuna kuna neto, dakle otprilike 1,167 milijardi kuna izgubljeno je - upozoravaju iz Udruge.

Digitalizacijom će HRT dobiti još dva kanala i ako im se novim Zakonom ne smanji prostor za oglašavanje, medijskom tržištu u Hrvatskoj prijeti slom.

- Digitalizacija TV kanala događa se ubrzano a da istodobno nitko nije promislio što to, zapravo, znači za cijelu medijsku industriju. Također, ovo ubrzano kretanje odvija se bez javne rasprave o novom Zakonu o HRT-u - upozorava Marjan Jurleka, potpredsjednik Udruge novinskih izdavača.

- Naši zakoni kojima se uređuje medijska scena nimalo ne anticipiraju realan način korištenja medijima, razvoj izdavaštva kao industrije, nekmoli mogućnosti hrvatskoga gospodarstva, a time i oglašivačke industrije - dodao je Jurleka.

izvor:vecernji.hr